Kontakt telefon: (065) 933.600

Savjeti

Raskrsnice, preticanje, parkiranje...

nije naodmet da obnovite malo svoja znanja

Prestrojavanje

Prestrojavanje je radnja vozilom koja se obavlja na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrsnice kako bi se zauzeo položaj na traci kojom se želi proći kroz raskrsnicu, odnosno, radnja kojom se u saobraćaju na cesti mijenja saobraćajna traka, ako se krećemo cestom s više saobraćajnih traka. Prestrojavanje se može obaviti ubrzavanjem ili usporavanjem vozila što određuje saobraćajna situacija (ubrzajte i prestrojite se ispred vozila ili usporite, propustite vozilo, prestrojite se iza vozila).

Ispred većih raskrsnica gdje postoji više saobraćajnih traka za prestrojavanje, u pravilu ćete primijetiti saobraćajni znak “prestrojavanje vozila”. On vas obavještava o broju saobraćajnih traka i o tome koja se od saobraćajnih traka koristi za prolazak kroz raskrsnicu pravo ili za skretanje ulijevo ili udesno, kako biste mogli pravovremeno zauzeti položaj u odgovarajućoj saobraćajnoj traci za željeni smjer vožnje kroz raskrsnicu.

Prestrojavanje obavljate prema strelicama na kolovozu i znakovima prestrojavanja koji služe za vođenje saobraćajnih tokova. Trebate se pravovremeno prestrojiti i razvrstati onako kako te strelice i znakovi pokazuju.

Nakon što ste se sigurno prestrojili, važno je održavati položaj vozila u saobraćajnoj traci koju ste izabrali, pratiti uzdužne oznake na kolovozu kao i strelice na saobraćajnoj traci koje usmjeravaju vašu vožnju.

Kada ste se razvrstali i zauzeli položaj vozilom u traci kojom namjeravate proći raskrsnicom, više ne smijete mijenjati izabranu traku. To vam ne dozvoljavaju ni uzdužne pune linije na kolovozu.

Ako ste se pogrešno prestrojili (zauzeli saobraćajnu traku kojom ne namjeravate voziti kroz raskrsnicu), a nalazite se u neposrednoj blizini raskrsnice (puna linija uz ivicu saobraćajne trake) ili se niste uopšte iz nekog razloga stigli prestrojiti, morate nastaviti vožnju u smjeru kojem strelice u toj saobraćajnoj traci naznačuju.

Prestrojavanje na saobraćajnu traku na kojoj se nalaze tramvajske šine je dopušteno samo ako postoji saobraćajni znak ili oznaka na kolovozu koji to dozvoljavaju.

Najavu promjene saobraćajne trake dajete drugim učesnicima u saobraćaju pokazivačima smjera. Prestrojavanje ispred raskrsnice kada nema oznaka na kolovozu obavlja se na sljedeći način:

  • za skretanje udesno primaknite vozilo što bliže desnoj ivici kolovoza,
  • na kolovozu s dvosmjernim saobraćajem primaknite vozilo do sredine kolovoza,
  • u jednosmjernim ulicama primaknite vozilo što bliže lijevoj ivici kolovoza

Niti jedno prestrojavanje ne smijete započeti obavljati, a da se prije toga niste uvjerili da to možete obaviti sigurno i bez opasnosti, vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini vožnje.

Nastojte pravovremeno obaviti radnju prestrojavanja, a ne čekati zadnji trenutak, jer tada to sigurno nećete moći obaviti bez ometanja saobraćaja i bez ugrožavanja sebe i drugih.

Preticanje

Preticanje je jedna od najsloženijih i najopasnijih radnji s vozilom u saobraćaju jer u njemu sudjeluje najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom vozač koji pretiče koristi saobraćajnu traku za vozila iz suprotnog smjera. Stoga donošenju odluke o preticanju mora prethoditi vaše promišljanje o svim elementima za sigurno izvođenje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, položaj ostalih učesnika u saobraćaju, njihova brzina i namjera, tehničke mogućnosti vozila, važeća saobraćajna pravila, saobraćajni znakovi… U svemu tome vozač mora poštivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove lične procjene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogućnosti racionalizacije postupaka.

Prema propisima, preticanje vozač smije vršiti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.
Preticanje vrši se s lijeve strane.

Preticanje se mora vršiti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom položaju i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo.

Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo može se preticati s desne strane ako između njega i desne ivice kolovoza postoji saobraćajna traka.

Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici vozač smije preticati:

  • vozilo koje skreće ulijevo, a pretiče se s desne strane vozilo koje skreće udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila iz suprotnog smjera;
  • vozilo koje se kreće na cesti s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraćaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima koje daje ovlašteno lice.

Neposredno ispred i na prelazu puta preko željezničke ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika vozač smije preticati drugo vozilo kad je saobraćaj na tom prijelazu regulisan uređajima za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova.

Vozač ne smije preticati kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u saobraćaju ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge učesnike u saobraćaju, odnosno tamo gdje je to saobraćajnim znakom posebno zabranjeno.

Pri planiranju preticanja odnosno prije nego što krene u preticanje vozač mora utvrditi ima li uvjeta za sigurno izvođenje te radnje s vozilom: je li preticanje dopušteno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preticanje, kolika je dužina preglednosti ceste, kolika je potrebna dužina puta preticanja,kojom brzinom vozi vozilo ispred vas, može li se dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se može preticati i ugrožavaju li se vozila iz suprotnog smjera. Najprije treba promisliti ima li uopšte svrhe razmišljati o preticanju, nakon toga utvrditi kakva je preglednost i vidljivost te širina ceste, zatim provjeriti namjeru vozača koji se kreće iza njega, a onda slijede tri najteže, kritične provjere.

Prvom provjerom treba utvrditi ne namjerava li vozač ispred njega preticati, obilaziti ili skretati.

Drugom provjerom treba utvrditi je li slobodna saobraćajna traka za saobraćaj iz suprotnog smjera na dovoljnoj udaljenosti.

Trećom provjerom vozač se mora uvjeriti može li nakon preticanja ponovo zauzeti položaj u saobraćajnoj traci kojom se kretao prije preticanja. Tek ako tada utvrdi kako su zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti, započinje s preticanjem.

Kada se vozač uvjerio da je preticanje sigurno i odlučio preticati, mora:

  • gledati daleko ispred i procijeniti brzinu,
  • uključiti lijevi pokazivač smjera,
  • pomaknuti se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred,
  • provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preticati ili skretati ulijevo,
  • prema potrebi, upozoriti vozača vozila ispred o namjeri preticanja,
  • u nižem stepenu prijenosa povećati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobraćajnu traku,
  • ubrzati vozilo i promijeniti u viši stepen prijenosa kada se nađe uporedno s vozilom koje pretiče, vodeći računa o brzini,
  • paziti na pravilan bočni razmak i na vozila iz suprotnog smjera,
  • kada na unutarnjem ogledalu ugleda vozilo koje pretiče, u blagom luku se mora vratiti u desnu saobraćajnu traku,
  • pri povratku isključiti lijevi pokazivač smjera (desni nije obavezno uključivati osim ako to uvjeti sigurnosti nalažu).

Ako se u međuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogrešno procijeni potrebna dužina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, uključiti desni pokazivač smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati i strpljivo čekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograničavaju preglednost, smanjen je bočni razmak, povećava se vrijeme i put preticanja. Zato vozač treba preticati samo ako je uvjeren da to može sigurno obaviti. Ne riskirajte, ne pretičite ako niste sigurni u povoljan ishod. Ništa nećete dobiti na vremenu vožnje, samo stres i napetost bez potrebe.

Svu složenost i opasnost preticanja vozač može izbjeći ako prethodno učini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uopće svrhe krenuti u preticanje.